Ako putujete u Dalmaciju, morate razumjeti vjetar koji ondje puše. Mnogi Dalmatinci vjeruju da vrsta vjetra utječe na raspoloženje, zdravlje, proizvodnju hrane, pa čak i da ljude može natjerati da počine zločin. Dvije vrste vjetra za koje trebate znati u Dalmaciji su bura i jugo, odnosno sjeverni i južni vjetar.
Bura
Bura je u Hrvatskoj sinonim za žestoko, baš kao Borej iz grčke mitologije – bog zime i sjevernog vjetra koji se zaljubio u atensku princezu Oritiju. Nezadovoljan što ju nije uspio zavesti, Borej se naljutio, oteo Oritiju i učinio ju svojom ženom. Pravi šarmer, taj Borej.
Žestoka sila
Bura i danas zna biti silovita, a oluje koje ju prate znaju uzrokovati zatvaranje cesta, zadržati mornare i trajekte u lukama, čupati drveće iz tla i otpuhivati crijepove s krovova. Ovaj vjetar može dosegnuti brzinu do 220 km/h (136 milja na sat).
Bura dolazi sa sjevera, kao da se katapultira preko Velebita prema Jadranskom moru. To je suh i hladan vjetar koji je razlog zašto može biti hladno na sunčan dan bez ijednog oblaka. Ako je vani sunčano, a Vi se smrzavate – to je bura. Učestalija je u zimskim mjesecima, ali može puhati u bilo koje doba godine.
Postoje dvije vrste bure, vedra i tamna („škura“). Vedra je bura učestalija i prati ju vedro nebo. No svako toliko zapuše tamna bura koju prate – možete li pogoditi? – tamni oblaci koji se nakupljaju na vrhovima planina i kreću se prema moru donoseći kišu.
Pogled na zalazak Sunca iz Importanne Hotels & Resorta u Dubrovniku
Čisti nebo, razbistruje um
U Dalmaciji se na nebu zna nakupiti izmaglica zbog koje se otoci jedva vide, a kad zapuše bura, ona očisti cijelo nebo. Bura je poznata ne samo po tome što raščišćava nebo, nego i po tome što se ljudi nakon oluje fizički i emocionalno osjećaju bolje, gotovo kao da je bura raščistila i njihove glave.
Marčana (ožujska) bura – kažu da će ljeto biti vruće i stabilno ako bura zapuše tri puta tijekom ožujka.
Jugo
ugo je vlažan vjetar, obično praćen tamnim oblacima i kišnim olujama. Puše s juga, iz smjera otoka prema obali. Budući da Dalmatinci vole sunce, jugo im baš i nije drag. On uzrokuje depresiju, bolove u tijelu i mrzovolju. U ovom jedinstvenom dijelu svijeta, jugo je prihvatljiva izlika za ovakvo melankolično ponašanje. U povijesti su ljudi koji su počinili zločin dok je puhao jugo koristili tu činjenicu u svoju obranu. Ovisno o tome s kime u Dalmaciji razgovarate, često ćete čuti legendarne priče o ljudima koji su se izvukli od kazne jer su koristili jugo kao obrambeni argument. Za vrijeme Dubrovačke Republike (Respublica Ragusina), na snazi je bio poseban zakon koji je propisivao da se za vrijeme juga ne smije vijećati, ni donositi odluke ni zakone. Čak se i na zločine počinjene dok je puhao jak jugo gledalo blaže. Srećom, ta su vremena iza nas. Tereza Buconić, poznata hrvatska spisateljica sažela je priču o jugu napisavši: „Ni sebe samog po šiločini ne voliš pa kako bi pomućenim razborom donio odluku o drugima!“
